Čokolada je više od obične poslastice – ona je simbol užitka, tradicije i kreativnosti. Bez obzira jeste li zaljubljenik u slatko ili tražite način da sami pripremite zdravu i domaću verziju ovog omiljenog proizvoda, ovaj detaljan vodič pomoći će vam da shvatite svaki korak u procesu pravljenja čokolade. U ovom članku ćemo objasniti kako se pravi čokolada, od odabira sirovina do finalnog temperiranja, a sve to popraćeno praktičnim savjetima, statistikama i relevantnim primjerima. Uz sve veću potražnju za domaćom i zdravom hranom, znanje o pravljenju vlastite čokolade postaje sve popularnije. Osim što možete prilagoditi recept vlastitim ukusima, imate potpunu kontrolu nad sastojcima, što je idealno za one koji brinu o kvaliteti hrane. Kroz ovaj vodič, naučit ćete kako koristiti najbolje sastojke poput visokokvalitetnog sirovog kakaa, prirodnog šećera i, ako želite, organskog mlijeka ili biljnih zamjena, kako biste stvorili čokoladu koja ne samo da zadovoljava vaše nepce, već i vaše zdra...
Koji je sadržaj šećera u najčešće konzumiranom voću?
Svi znamo štetnost pretjerane konzumacije šećera. A unos viška šećera jedan je od glavnih uzroka gojaznosti, dijabetesa tipa II, a time i mnogih drugih bolesti.
A koliko šećera sadrži svježe voće, toliko bogato hranjivim sastojcima, vlaknima, mineralima i vitaminima da ga najčešće jedemo?
Zapravo, nebrojena istraživanja su otkrila da je povećana konzumacija voća, bez obzira na sadržaj šećera u voću, povezana sa gubitkom kilograma i smanjenim rizikom od bolesti povezanih s gojaznošću.
Stručnjaci vjeruju da je to zato što kada jedete svježe voće unosi se više vlakana koja prigušuju osjećaj gladi i usporavaju apsorpciju šećera iz voća i ne naglo podižu šećer u krvi. Rafinirani šećer sadrži samo prazne ugljikohidrate koji nemaju ove zdrave hranjive sastojke, zbog čega se brzo razgrađuje, ostaje osjećaj gladi i podiže se tjelesna težina.
Iako šećer u voću nema nikakve veze s rafiniranim šećerom, previše nečega nije dobro. Stoga je preporučena dnevna doza voća 2-3 porcije, bilo sirovo, ili u salati, ili kao svježe iscijeđeni sok.
Ovo je poredak sa svježim voćem s najmanje sadržaja šećera (u količini čaše vode, rezane, bez kore, samo jestivi dio):
1. Brusnice : šećer 4,3 g; vlakna 3,6 g
Brusnice su voće s najvišim sadržajem antioksidansa fenola, koje se bori protiv raka. Uz to, brusnica jača imunitet , smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti , prehlade i gripe i pomaže u održavanju zdravlja zuba i desni .
2. Maline : šećer 5,4 g; vlakna 8 g
Malina je među idealnim voćem za mršavljenje, a pomaže im čak i samo miris . Malina ima najveću koncentraciju jele u odnosu na drugo voće i pojačava osjećaj sitosti. Konzumacija maline povećava šanse za začeće , a ekstrakt maline uništava 90% ćelija karcinoma . Malina se preporučuje za prevenciju raka dojke, raka debelog crijeva i raka jednjaka .
3. Kupine : šećer 7 g; vlakna 7,6 g
Kupina je među voćem s najviše antioksidansa, a sadrži više vlakana nego šećera, što pomaže mršavljenju. Kupine su među najkorisnijim namirnicama za dugovječnost .
4. Bobice : šećer 7,4 g; vlakna 3 g
Jagode spadaju u plodovet najvećeg sadržaja vitamina C u EU . Jesti jagode jača imunitet i smanjuje stres. Jagode smanjuju loš holesterol u tijelu i rizik od srčanog udara , pomažu zdravom srcu i bijelim zubima , djeluju antialergijski i preventivno protiv raka jednjaka .
5. Lubenica : šećer 9,4 g; vlakna 0,6 g
Lubenica je voće s visokim glikemijskim indeksom jer sadrži malo vlakana. Ali u stvarnosti to malo utječe na povećanje šećera u krvi jer sadrži puno ugljikohidrata. Konzumacija lubenice poboljšava lipidni profil i smanjuje nakupljanje masti. Lubenica je među voćem s najvećom količinom vode i idealna je za vrućinu. Lubenica pomaže protiv hipertenzije i srčanog udara jer poboljšava cirkulaciju krvi , jer je korisna kod mišićne groznice .
6. Dinja , obična: šećer 9,4 g; vlakna 0,6 g
Dinja je jedno od voća s kojim najbrže mršavite. Dinje su također bogate vodom i pomažu u hidrataciji . Dinje su izuzetno bogate kalijumom koji pomaže zdravom srcu i vitaminom A koji pomaže očima i zdravoj koži. Općenito, jedenje dinje jača imunološki sistem, pomaže protiv stresa , umora i mamurluka .
7. Nektarine : šećer 11,3 g; vlakna 2,4 g
Nektrini su iz iste porodice kao i breskve, ali sa nižim udjelom šećera i više vlakana. Nektarine su bogate beta-karotenom i vitaminom A te nizom vitamina B. Također su pune kalijuma , važnog minerala za pravilno obavljanje ćelijskih funkcija u tijelu, uključujući regulaciju metabolizma, održavanje pH ravnoteže, pomažući u sinteza proteina i apsorpcija ugljenih hidrata.
8. Breskve : šećer 12,9 g; vlakna 2,3 g
Breskve su takođe među najpogodnijim voćem za mršavljenje. Breskve sadrže fenolna jedinjenja koja moduliraju različite genske manifestacije kako bi se spriječila gojaznost, povišeni holesterol, upale i dijabetes. Jesti breskve se takođe preporučuje protiv raka dojke.
9. Jabuke : šećer 13 g; vlakna 3 g
Jabuke su među najkorisnijim voćem i hranom koja sagorijeva masnoće . Jabuke čovjeku produžuju život , a njihova korisna svojstva duga su lista, među kojima su lijek za zdravije srce , zdravija crijeva i bubrege te nižu težinu i kolesterol te općenito jačaju imunološki sustav . Jabuke takođe pomažu u prevenciji raka dojke , raka prostate i debelog crijeva . Jabučna dijeta je među najefikasnijim mono dijetama . Preporučuju se i kod dijabetesa jer obiluju vlaknima, a to usporava porast šećera u krvi.
10. Kruške : šećer 13,7 g; vlakna 4,3 g
Koliko god se čini nevjerovatno, kruške sadrže samo do 60 kalorija na 100 grama voća. Kruške su bogate vitaminom C i vlaknima, posebno pektinom, koji privlači vodu i usporava probavu, pa kruške pomažu u borbi protiv debljanja . Kruške smanjuju loš holesterol i smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti i raka debelog crijeva. Kruške pomažu i protiv mamurluka.
Primjedbe
Objavi komentar